24.12.2009.

Papina poruka uz Svetski dan mira 2010.

Papa u poruci poziva na duboko i dalekovido preispitivanje postojećeg modela razvoja
Očuvanje stvorenog i ostvarivanje mira dve su duboko povezane stvarnosti, ističe papa Benedikt XVI u svojoj poruci uz Svetski dan mira koji će se slaviti 1. januara 2010. na temu »Ako želiš da neguješ mir, čuvaj stvoreno«. Papina poruka predstavljena je 15. decembra u Birou za štampu Svete stolice.
O poruci su govorili penzionisani predsednik Papskog veća Pravda i mir kardinal Renato Rafaele Martino, sekretar Veća mons. Mario Tozo, SDB, i Tomazo di Ruca, saradnik Veća. Ako, naime, zbog okrutnosti s kojom se čovek odnosi prema drugom čoveku, piše papa, postoje brojne pretnje koje se nadvijaju nad mir i nad autentični celoviti čovekov razvoj – kao što su ratovi, međunarodni i regionalni sukobi, teroristički akti i kršenje ljudskih prava – ništa manje nisu zabrinjavajuće ni pretnje koje se javljaju zbog nemara, ako ne i zloupotreba pričinjenih Zemlji i prirodnim dobrima koja je Bog obilno razdelio. Zato je nužno da čovečanstvo obnovi i ojača onaj savez između ljudskog bića i okoline, koji mora da bude ogledalo tvoračke ljubavi Boga od kojeg potičemo i prema kojem putujemo. Papa takođe podseća na čovekove dužnosti prema prirodnoj sredini, koja mora biti smatrana darom koji je Bog podario svima, a čije korišćenje podrazumeva zajedničku odgovornost prema čitavom čovečanstvu, na poseban način prema siromasima i budućim pokoljenjima.
Papa u poruci uz Svetski dan mira 2010. poziva na duboko i dalekovido preispitivanje postojećeg modela razvoja. Nužno je, dodaje papa, usvojiti model utemeljen na centralnom mestu ljudskog bića, na unapređenju i deljenju opšteg dobra, na odgovornosti, na svesti o neophodnoj promeni načina života i na razumnosti.
Papa takođe upozorava na sve brojnije manifestacije krize, koje bi bilo neodgovorno ne uzeti ozbiljno u razmatranje. Kako ostati ravnodušan, pita se papa, prema problemima koji proizlaze iz pojava kakve su klimatske promene, širenje pustinja, propadanje i gubljenje produktivnosti velikih poljoprivrednih područja, zagađivanje reka i podzemnih voda, nestajanje raznolikosti živog sveta, sve veći broj ekstremnih prirodnih pojava, prekomerno krčenje šuma u ekvatorijalnim i tropskim područjima? Kako ne reagovati na sve rašireniju pojavu takozvanih »ambijentalnih izbeglica«…? Kako ne reagovati na postojeće i potencijalne sukobe vezane uz pristup prirodnim dobrima, pita papa u poruci.
Čovečanstvu je, ističe stoga Papa, potrebna duboka kulturna obnova; potrebno je ponovo otkriti one vrednosti koje sačinjavaju čvrsti temelj na kojem treba graditi bolju budućnost za sve. Reč je o načinu života prožetom umerenošću i solidarnošću, s novim pravilima i oblicima angažovanosti, s poverenjem i hrabrošću ciljajući na postignuta pozitivna iskustva i odlučno odbacujući ona negativna. Čovek ima dužnost da se odgovorno ophodi prema stvorenom svetu, čuva ga i neguje, piše papa i takođe ističe nužnost da ekonomska delatnost u većoj meri poštuje okolinu, jer sadašnji ritam korišćenja prirodnih dobara dovodi ozbiljno u opasnost raspoloživost nekih prirodnih resursa ne samo za sadašnja pokolenja, nego pre svega za buduća.